Tomislav Novaković filozof

Četvrtak | 25. April 2024.

Tomislav Novakovic

Filozofija i filozofija

 Transcendentalna filozofija i metafizika vlastitosti

Transcendentalna filozofija i metafizika vlastitosti

Filozofija i filozofija
Objavljeno: 06. Novembar 2015.

Ako se iz opšteg i nužnog Ja mislim  “izuzme” starija čista volja i najstarija prasintetička osnova jedne (Ja=Ja) iste vlastitosti,   nestaje i sintetičko „mislim“  i analitičko A=A. Ja nije svesno sebe da postoji, jeste ni iz praosnovnog „mislim“ ni iz praznog A=A, već svest o samopostojanju ili postojanju bilo čega drugog, ima iz jedne iste vlastitosti, koja je pre svakog opažaja ili pojma, svake promene u nama samima ili samim stvarima ona postojanost postojanja koja ostaje, staje, stoji, prvostepeno postoji, i to je suština čiste subjektivnosti pre sve objektivnosti.

detaljnije

Negativna i pozitivna dijalektika

Negativna i pozitivna dijalektika

Filozofija i filozofija
Objavljeno: 16. April 2015.

Hegelova Nauka Logike je u sva tri stepena negacija a ne afirmacija.  I kao apsolutna ideja  pre sve prirode, istorije, i u filozofiji prirode kao otuđena, ospoljena ideja, i kada pojmom po sebi i za sebe napusti drugobivstvo prirode i istorije i apsolutnim saznanjem, mišljenjem vrati večnoj ideji. Zapravo, apsolutna afirmacije ne može se ni utemeljiti saznajno-logički, nego samo u nadsaznajnoj apsolutnoj volji i stvarajućoj slobodi. Ni Platonova pozitivna dijalektika ne počiva na saznanju večne suštine apsolutne istine, nego na nadsaznajnoj, nadsuštastvenoj ideji dobra..

 

detaljnije

Da li Fihteovo Učenje o nauci suštinski  praktično

Da li Fihteovo Učenje o nauci suštinski praktično

Filozofija i filozofija
Objavljeno: 16. April 2015.

Na prvi pogled izgleda da Fihteovo subjektivno–objektivno delatno Ja–saznanje, mišljenje prati Kantov praktični um, međutim kako Fihte svom glavnom delu daje ime Učenje o nauci, on  jasno daje  do znanja da je njegova praktična filozofija (praktični um), zapravo, teorijska filozofija (teorijski um)! 

 

detaljnije

O beskonačnosti i konačnosti

O beskonačnosti i konačnosti

Filozofija i filozofija
Objavljeno: 14. April 2015.

Za carstvo Božije čovek treba biti  po meri carstva večnog. Da voli Boga svim srcem svojim, svom dušom svojom, svim umom svojim, svom snagom svojom i bližnjega svojega kao samoga sebe. Carska trpeza se ne sprema za dvoje, troje, nego da jede i pije njih koliko hoćeš, i ostane koliko hoćeš. Da ima bezmerje vere, milosti, strpljenja,  mudrosti da kao duhovno rođeni čovek,  carstveni, nebeski prima i daje bogatstvo ljubavi od Boga u najvišoj lepoti, istini, dobru ...

 

detaljnije

O Novaković Tomislavu

Tomislav Novaković je diplomirao filozofiju  na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Živi i stvara u Čačku kao samostalni filozof.

više o autoru

Filozofija dana

Prirodna nauka koristi logiku kada opštim i nužnim zakonima objašnjava red, poredak sveta, a bilo kakav kosmički um, logos, za celovito jedinstvo materije–energije, po definiciji „objektivne“ nauke, isključuje već na početku!

Bez obzira što ne prihvata nikakav prauzrok izvan same prirode, da bi nauka uopšte bila nauka, ona neki neki jedinstveni logos mikro-makro sveta mora predočiti.

Ne radi se samo o tome da se našem objašnjavanju sveta ima pravo prigovoriti da je "antropocentrično", nego da li se bez neke (bilo kakve) jedinstvene logike za svu materiju–energiju–prostor–vreme–brzinu, sve oblike makro, mikro sveta, uopšte nešto suštinski  objašnjava!

Ako čovek (bilo koji živi stvor) ima (neku) „glavu“, zašto je ne bi imala i sva mikro-makrokosmička priroda u svakom svom delu, kao stvarajuće znanje po kome svaka stvar ili biće jeste to što jeste.

 

 Tomislav Novaković

Видео дана