Analitička metafizika
Postojanje i vlastitost
Analitička metafizika
Objavljeno: 16. Novembar 2014.Samo jedna ista vlastitost (bez obzira na promene u sebi i oko sebe), što ostaje ista u promeni, staje, stoji, utemeljuje samoizvesnu postojanost postojanja, a tzv. "transcendentalna svest o sebi, samosvest" i "praosnovno" Ja mislim nema tu samoizvesnost, kao ni unutrašnji opažaj, koji pretpostavlja spoljašnji opažaj!
detaljnijeDemokrit
Analitička metafizika
Objavljeno: 14. Novembar 2014.Ako su oblik, red i položaj prvostepena svojstva Demokritovih atoma, ništa se ne dobija sa „nedeljivim“ atomima u osnovi složenih oblika! Nedeljivost po obliku ne može biti materijalna, nego samo duhovna, ili duševna, kao kod Aristotela i Lajbnica. A ako pak neki najstariji oblik (naspram bilo kojeg drugog oblika ili praznog prostora) tek utemeljuje red, i položaj, taj praoblik samo može biti nematerijalni duh, naspram neodređenosti materije, kao kod Anaksagore Platona u Timaju ili Aristotela u Metafizici...
detaljnije
Matematika za Platona i Kanta
Analitička metafizika
Objavljeno: 11. Novembar 2014.Za Platona je početna opštost i nužnost geometrije: „Ko ne zna geometriju neka ne ulazi unutra“, bila polazište opšteg i nužnog saznanja u nama i u kosmosu. A Kantovo utemeljenje matematike u transcendentalnom jedinstvu čistih pojmova–opažaja je fiktivna stvar jer za opštost i nužnost razumskih ili čulnih formi upravo zna iz opštih i nužnih sudova matematike!
detaljnijeTranscendentalizam je u potpunosti sproveden empirizam!
Analitička metafizika
Objavljeno: 10. Novembar 2014.Ako čak i najviši stav Kantove teorijske filozofije "Uslovi, mogućnosti iskustva uopšte su u isto vreme i uslovi uslovi mogućnosti predmeta iskustva" mora da prati osnovne aksiome: "razum je spontanitet, a čula receptivitet, "misli bez sadržaja jesu prazne, a opažaji bez pojmova jesu slepi" onda neposredni receptivitet, slepi sadržaji, predmetnost uopšte koja aficira naša čula ne uslovljava samo čisto: mišljenje, suđenje zaključivvanje nego i same prazne apriornih formi razuma, uma, ta stav stoji sasvim suprotno od njegovog transcendentalizma!
detaljnijeO Novaković Tomislavu
Tomislav Novaković je diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Živi i stvara u Čačku kao samostalni filozof.
Filozofija dana
Prirodna nauka koristi logiku kada opštim i nužnim zakonima objašnjava red, poredak sveta, a bilo kakav kosmički um, logos, za celovito jedinstvo materije–energije, po definiciji „objektivne“ nauke, isključuje već na početku!
Bez obzira što ne prihvata nikakav prauzrok izvan same prirode, da bi nauka uopšte bila nauka, ona neki neki jedinstveni logos mikro-makro sveta mora predočiti.
Ne radi se samo o tome da se našem objašnjavanju sveta ima pravo prigovoriti da je "antropocentrično", nego da li se bez neke (bilo kakve) jedinstvene logike za svu materiju–energiju–prostor–vreme–brzinu, sve oblike makro, mikro sveta, uopšte nešto suštinski objašnjava!
Ako čovek (bilo koji živi stvor) ima (neku) „glavu“, zašto je ne bi imala i sva mikro-makrokosmička priroda u svakom svom delu, kao stvarajuće znanje po kome svaka stvar ili biće jeste to što jeste.
Tomislav Novaković