Kant
Izvesnost samopostojanja iz Ja mislim potire Kantov okret
Kant
Objavljeno: 08. Novembar 2014.Kant posebno naglašava da je „skandal za ljudski um“ što se ne može dokazati objektivno postojanje spoljašnjeg sveta! Međutim, njeovom kriticizam krije mnogo veća nemogućnost: Iz pojavnog jedinstva praznih formi- slepih sadržaja ne samo da ne može dokazati objektivno postojanja bilo kojeg, spoljašnjeg, ili unutrašnjeg) sveta, nego je takvo dokazivanje u protivurečnosti sa transcendentalnim utemeljenjem.
detaljnije
Transcendentalna čulnost ne potire samo razliku između razuma i čula nego i samu suštinu čulnosti
Kant
Objavljeno: 05. Novembar 2014.Ako transcendentalna čula ne traže sadržaj, ni predmete koji ih aficiraju, to više i nisu čula!..Na kraju, umesto da razum iz opšteg i nužnog pojma sintetiše pojedinačne, slučajne sadržaje u pojmove, sudove znanja, kod Kanta opšta i nužna čula–opažaji prostora i vremena utemeljuju opšte i nužne pojmove, sudove mišljenja!
detaljnijeOpšta i transcendentalna logika
Kant
Objavljeno: 05. Novembar 2014.Iako Kant tvrdi da najvišim stavovima čistog razuma, ne uslovljava čistim opažajima čiste pojmove, nego čistim pojmovima čiste opažaje, kada izvodi te osnovne stavove on ne ide iz čistog pojma ka čistim opažajima, nego, obrnuto, iz sintetičke osnove čistih opažaja ka čistim pojmovima...
detaljnije
Transcendentalni privid i privid transcendentalizma
Kant
Objavljeno: 05. Novembar 2014.Iako Kant u transcendentalnoj dijalektici dokazuje da čist um izvan okvira iskustva upada u antinomije, kada u transcendentalnoj analitici čisti razum (pre svakog iskustva) uslovljava najvišim uslovom iskustva (prvostepenim receptivitetom spoljašnjeg i unutrašnjeg čula–opažaja prostora i vremena), on mnogo pre transcendentalnog privida čistog uma dokazuje privid transcendentalizma čistog razuma!
detaljnijeO Novaković Tomislavu
Tomislav Novaković je diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Živi i stvara u Čačku kao samostalni filozof.
Filozofija dana
Prirodna nauka koristi logiku kada opštim i nužnim zakonima objašnjava red, poredak sveta, a bilo kakav kosmički um, logos, za celovito jedinstvo materije–energije, po definiciji „objektivne“ nauke, isključuje već na početku!
Bez obzira što ne prihvata nikakav prauzrok izvan same prirode, da bi nauka uopšte bila nauka, ona neki neki jedinstveni logos mikro-makro sveta mora predočiti.
Ne radi se samo o tome da se našem objašnjavanju sveta ima pravo prigovoriti da je "antropocentrično", nego da li se bez neke (bilo kakve) jedinstvene logike za svu materiju–energiju–prostor–vreme–brzinu, sve oblike makro, mikro sveta, uopšte nešto suštinski objašnjava!
Ako čovek (bilo koji živi stvor) ima (neku) „glavu“, zašto je ne bi imala i sva mikro-makrokosmička priroda u svakom svom delu, kao stvarajuće znanje po kome svaka stvar ili biće jeste to što jeste.
Tomislav Novaković