Tomislav Novaković filozof

Sreda | 15. Maj 2024.

Tomislav Novakovic

O autoru

 

 


Tomislav Novaković je diplomirao filozofiju  na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Živi i stvara u Čačku kao samostalni filozof.

 

Osnovna filozofska načela:

 

Metafizika vlastitosti, metafizika jezika, metafizika polnosti, roda, metafizika mirisa i ukusa i  mikromakrokosmologija.

 

Objavio knjige:  

 

1. Čisto Ja i Kantova Kritika čistog uma sa Načelima praktične logike Desire, Beograd, 2010. god. Tvrde korice, ćirilica, 1000 str. Knjiga je dobila nagradu „Danica Marković“ za najbolju knjigu štampanu u Čačku  2010. god, i bila u užem izboru (među 5 knjiga) za nagradu „Nikola Milošević.“      

 

2. Etika i Politika, Desire, Beograd, 2013, str. 160.

Autor vodi dijalog sa dve najrazličitije etičke teorije – Kantovim deontološkim moralom, gde politika ne izlazi iz okvira etike i Milovim utilitarizmom, koji etiku izvodi iz prvostepenog interesa i svodi na politiku –  pokušavajući da premosti jaz između njih.

Knjiga je takođe bila u najužem izboru (među 5 knjiga) za nagradu "Nikola Milošević"

 

Knjige u pripremi:  

 

1. Načela nove filozofije

2. Metafizika čiste volje i jedne slobodne vlastitosti

3. Metafizika jezika

4. Metafizika, mirisa i ukusa, dodira

5. Metafizika polnosti

6. Makromikrokosmologija

7. Privid nemačkog idealizma

8 . Hajdegerova metafizika konačnosti   

10. Šelingova pozitivna filozofija     

10. Kritička  istorije filozofije

 11. Filozofija grada

12. Pravo i politika

 

Radovi u pripremi

 

1. Zašto Platon nije pisao logiku

2. Umetnost i filozofija

3. Kritički komentar Ničeove Volje za moć

4. Matematika i metafizika (Kritički prikaz Bergsonovih Ogleda o  neposrednim činjenicama svesti).  

5.Lajbnicova monadologija

6. Studija o Huserlu

 

Radovi:   

 

Objavljeni:

1. O jednom-osnovni fragmenti (objavljeno u Artu 032, čačanska revija za kulturu, broj 16, 2007). Na ovom sajtu pod nazivom : O živom govoru

2. O jedenju vremena i danu večnom. Art 032, 2011, br 22. i 23)   Na ovom sajtu pod imenom O prosvetljujućem doživljaju).   

 

Teološko-filozofski radovi  

ŽETELAC SRPA BOŽIJEG Delo pisano 1993 godine.  u 14 knjiga i 100 različitih tema. Ukupno 4500 strana.

 

Knjige u fazi lekture

 

1. knjiga
 POČETAK

1.O Drvetu života i voćkama u vrtu (117 str.)

2.O Stvaranju iz Božije ruke (31 str.)

3.O Očinskom rađanju iz slova ( 43 str.)

4.O Hrani i jedenju (38 str.)

5.O Čaši i pijenju (39 str.)

6.O Domaćinu i gostu (55 str.)

7. O Bogatstvu Boga (32 str.)

8. O Snu, snevanju i buđenju (80 str.)

Ukupno 435 str.  

 

2. knjiga  

O BOŽIJIM ZAPOVESTIMA  

Prva (3 str.)

Druga (11 str.)

Treća (9 str.)

Četvrta (17 str.)

Peta (26 str.)

Šesta (23 str.)

Sedma (90 str.)

Osma (24 str.)

Deveta (31 str.)

Deseta (61 str.)

Ukupno 295 str.  

 

3. knjiga

O DESET BROJEVA

Broj Jedan (26 str.)

Broj Dva (10 str. )

Broj Tri (27 str.)

Broj Četiri ( 28 str.)

Broj Pet (36 str.)

Broj Šest (60 str.)

Broj Sedam ( 66 str.)

Broj Osam ( 51 str.)

Broj Devet (53 str.)

Broj Deset (71 str.)

Ukupno stranica 428 str.  

 

4. i 5. knjiga

CARSKIM PREDMETIMA

1. O Kruni (45 str.)

2. O Prestolu ( 32 str.)

3 .O Skiptaru (79. str.)

4. O Carskom pojasu (44 str.)

5. O Čaši, časti i pijenju (47 str.)

6. O Carskoj odaji (56 str.)

7.O Sudu i zaključku (44 str.)

8.O Grbu (45 str.)

9.O Pečatu (127 str.)

10.O Dvoglavom belom orlu (118 str.)

Obe knjige ukupno 637 str.  

 

6. knjiga

O OKRETANjU ZEMLjE

1. O Okretanju (34 str.)

2. O Okretanju zemlje (24 str.) 

3. O Zrelosti roda u kruni (51 str.)

4. O Okretanju sa severa i o kruni (59 str.)

5. O Štapu, vlasti, i upravljanju klimom (54 str.)

6. Ključ u ruci, ramenu, vratu u reči ka glavi (16 str.)

7. Ko si po duhu, telu, misli, reči, delu (28 str.)

8. O Pomeranju po meri, rastu, i upravljanju u hodu ( 31 str)

Ukupno  297 str.  

 

7. knjiga

O ELEMENTIMA

1. O Vatri (49 str.)

2. O Vazduhu, vihoru, vetru (45 str.)

3. O Vodi, izvoru, rekama (51 str.)

4. O Zemlji, rodu (49 str.)

5. O Kolima Božijim (72 str.)

Ukupno 266 str.  

 

8. i 9. knjiga

O DIVLjIM ŽIVOTINjAMA

1.O divljim i pitomim životinjama (64 str.)

2. Lav (66 str.)

3. Tigar (84 str.)

4. Slon (86 str.)

5. Krokodil (29 str.)  

6. Vuk (46 str.)

7. Medved (37 str.)

8. Soko (39 str.)

9. Lisica (49 str.)

10. Jelen (36 str.)

11. Kornjača (32 str.)

 Obe knjige ukupno 568 str.  

 

10. knjiga  

O PITOMIM ŽIVOTINjAMA

1. Ovan, ovca (12 str.)

2. Jarac, koza (35 str.)

3. Goveda (33 str.)

4. Konj (29 str.)

5. Magarac (17 str.)

6. Svinja (52 str.)

7. Pas (120 str.)

8. Kamila ( 14 str.)

9. Patka (18 str.)

10. Guska (13 str.)

11. Ćuran (12 str.)

12. Petao (32 str).

Ukupno 387 str.    

 

11. knjiga  

O ORUŽJU

1. O oružju (24 str.)

2. Koplje (21 str.)  

3. Luk i strela (18 str.)

4. Mač (13 str.)

5. Nož ( 42 str.)  

6. Nož i noga (24 str.)

7. O Štapu i nožu (68 str.)

8. O Boji, slici, boju, ishodu, licu (33 str.)

9. Puška (32 str.)

10. Pojas (34 str.)

Ukupno 309 str.  

 

12 i 13.

Knjiga  O ZANIMANjIMA

1. O Kamenu (134 str.)

2. O Lovu (54 str.)

3. O Ribolovu (119 str.)

4. O Građevini, kući, hramu (77 str.)

5. O Znakovanju, kovanju (80 str.)

6. O Putu, vožnji (66 str.)

7. O Čišćenju, pranju (55 str.)

8. O Odeći, oblačenju (49 str.)

9. O Setvi i žetvi (64 str.)

Obe knjige ukupno 645 str.  

 

14. knjiga

O TOČKU VREMENA I VEČNOSTI

Ukupno 241 str.  

 

Filozofija dana

Prirodna nauka koristi logiku kada opštim i nužnim zakonima objašnjava red, poredak sveta, a bilo kakav kosmički um, logos, za celovito jedinstvo materije–energije, po definiciji „objektivne“ nauke, isključuje već na početku!

Bez obzira što ne prihvata nikakav prauzrok izvan same prirode, da bi nauka uopšte bila nauka, ona neki neki jedinstveni logos mikro-makro sveta mora predočiti.

Ne radi se samo o tome da se našem objašnjavanju sveta ima pravo prigovoriti da je "antropocentrično", nego da li se bez neke (bilo kakve) jedinstvene logike za svu materiju–energiju–prostor–vreme–brzinu, sve oblike makro, mikro sveta, uopšte nešto suštinski  objašnjava!

Ako čovek (bilo koji živi stvor) ima (neku) „glavu“, zašto je ne bi imala i sva mikro-makrokosmička priroda u svakom svom delu, kao stvarajuće znanje po kome svaka stvar ili biće jeste to što jeste.

 

 Tomislav Novaković

Видео дана